Makroekonomist: Plaće jesu rasle više od inflacije, no profiti hrvatskih tvrtki su rasli najviše u povijesti

"Za početak, ja sam duboko uvjeren da je većini radnika danas bolje nego što im je bilo prije četiri godine. Naglašavam riječ većina. Ima iznimaka, ima poduzeća gdje rast plaće u prosjeku nije pratio rast cijena. I to je činjenica, ali opet u većini poduzeća rast plaća je pratio rast cijena i bio je osjetno čak veći od toga rasta cijena. Naprimjer, ako gledate minimalnu plaću, minimalna plaća od 2021. do 2025. godine povećat će se na neto od 67% do 77% ovisno o poreznom tretmanu. U tom razdoblju, ako se uspoređuju na primjer srpanj 2021. godine sa srpnjem 2025. godine, kumulativna ukupna inflacija iznosila je 28,34%. Znam da je to brojka na koju vjerojatno dosta ljudi odmahuje rukom i kaže kakvih 28,34%, gdje ti živiš, ali mislim da se može dosta dobro argumentirati zašto je ta brojka prilično točna."

"Profitabilnost nikad veća"

"S druge strane, usprkos tome što poslodavci govore "troškovi rada su rasli puno, puno smo dizali plaće, gledajte koliki je to bio porast" - njihova profitabilnost 2023. i 2024. godine je bila nikad veća, apsolutno nikad veća što se tiče profitnih marži i prije poreza na dobit i nakon poreza na dobit i što se tiče povrata na kapital. Tako da ja bih rekao da je većina radnika dobila, neki radnici jesu izgubili, odnosno lošije im je nego prije. Ali ako se promatraju poslodavci u cjelini, tu se vidi još veći rast od onoga što se dogodilo kod radnika, opet uz napomenu da to ne vrijedi za sve poslodavce i za sva poduzeća. Ja sam analizirao cijelu ekonomiju zajedno, sve poslodavce zajedno, ukupnu profitabilnost i tu ima poduzeća kojima je gore nego prije četiri godine", objašnjava Viljevac.

Na pitanje koliko je onda apel kojeg smo imali prilike slušati od poslodavaca zaista alarmantan te je li realno da zaista dođe do nekog kolapsa dijela gospodarstva zato što će se morati dizati plaće slijedom povećanja minimalca Viljevac odgovara da neke stvari koje govore poslodavci zaista jesu potpuno točne.

"Iznenadilo bi me da porast minimalca ne ostavi barem jednog radnika bez posla"

"Da, dio prerađivačke industrije je u problemima. Tekstilna industrija, konkretno proizvodnja odjeće, drvna industrija... Da, tu su marže relativno niske. Da, u tim podacima Fine koje sam ja analizirao se vidi da dosta poduzeća posluju s gubicima i mene bi iskreno iznenadilo da dodatan porast minimalca ne ostavi barem jednog radnika bez posla. To je potpuno točno. Međutim, kad pogledate opet gospodarstvo u cjelini, vi vidite recimo 2025. godine da se broj zaposlenih u privatnom sektoru povećao i da mi danas imamo nikad manju stopu nezaposlenosti. Zašto je to zanimljivo? Prvog siječnja ove godine je bruto minimalac povećan s 840 na 970 eura. To je stopa rasta od preko 15%. Jesmo li vidjeli ove godine masovno otpuštanje? Ne, nego smo zapravo - a govorim sada o agregatnom učinku i ukupnom broju, dakle ne samo u prerađivačkoj, nego sve skupa - agregatno smo vidjeli nastavak rasta broja zaposlenih. Dakle nije se dogodio neki negativan efekt, iako je bila slična priča prije nekih godinu dana, da će to imati jako loše posljedice po poslovanju, nego smo sasvim suprotno imali rast broja zaposlenih. I tu je isto tako dosta zanimljivo, ako usporedite 2019. i 2024. godinu - a odmah se ograđujem, nemam novije podatke, jer poduzeća godišnje podnose financijske izvještaje - ali ako usporedite 2019. i 2024. dobit prije oporezivanja, kad se gleda privatni sektor u cjelini, dobit prije oporezivanja privatnog sektora je rasla 113 posto! A ukupan trošak rada, sve što je isplaćeno radnicima: dakle bruto plaće, doprinosi za zdravstveno plus neoporezivi primitci, to je raslo 77 posto. Opet, profiti 113% gore, isplate radnicima 77% gore."

"Ako je radnik preskup - zapošljavaš manje, a ne više"

"Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da je moguće, a kako je moguće da ti radnici privatnog sektora nisu bili dovoljno produktivni, da njihova produktivnost nije porasla dovoljno, da se opravda rast troškova rada od 77%, kad su ti isti radnici u privatnom sektoru omogućili vlasnicima kapitala porast dobiti od 113 posto? Kako je to moguće? Kako je moguće da su profitne marže 2023. i 2024. bile nikad veće od kada ova država postoji u ovom obliku? Ako su troškovi rada preveliki, ne bi li se profitne marže nakon toga trebale smanjiti i zašto je onda taj isti privatni sektor agregatno - opet uvažavajući sve probleme tekstilne industrije, drvne industrije, dijela prerađivačke industrije i probleme tih radnika i tih ljudi, u prerađivačkoj industriji je došlo do otkaza - ali kako je moguće opet usprkos tome da agregatno broj zaposlenih u privatnom sektoru raste? Ako je radnik preskup, pa zapošljavaš valjda manje, a ne više radnika", objašnjava Viljevac.

Sve što je još govorio o plaćama I inflaciji te profitima tvrtki i politikama Vlade pogledajte u videu.